PROBLEMI ZBOG SUŠE U SLAVONIJI!Uz sveopću ekonomsku krizu, drastičan pad otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda te enormno povećanje cijena repromaterijala, ratare je pogodila i jaka suša koja će se u konačnici vrlo negativno odraziti na očekivani financijski rezultat, a zbog čega mnogi već procjenjuju da je poljoprivredna proizvodnja na najnižim granama unatrag deset godina. (Glas Slavonije, Seljaci.org)
Posljedice suše i naglih izrazito visokih temperatura na većem dijelu poljoprivrednih površina na području istočne Hrvatske mnogi nisu mogli sanirati ni navodnjavanjem. Kako ističe Marko Vučemilović Šimunović, direktor Novog agrara, nekim hibridima kukuruza nije pomoglo ni navodnjavanje jer su u vrijeme oplodnje vrlo visoke temperature gotovo “spržile” polen, a slično je bilo i sa sojom koja sada, na nekim dijelovima, ima zrna veličine pšeničnog.
Kiše upola manje od potreba
- Od početka godine, na našem je području do sada palo samo 260 litara kiše po četvornom metru. Na našim poljoprivrednim površinama, primjerice oko Dalja, zabilježili smo podbačaj za čak 210 litara, na Klisi od - 114 litara, Selešu - 119 a na Ovčari - 154 litre. Međutim, što se tiče proljetnih kultura valja reći da su do polovine srpnja gotovo sve bile u vrlo dobrom stanju. Nakon toga je naglo došlo do vrlo visokih temperatura i slabije oplodnje, kaže Marko Vučemilović Šimunović, dodajući da u normalnim godinama za razdoblje cijele vegetacije biljci treba i do 550 litara kiše po četvornom metru.
Sreća je, napominje M. Vučemilović Šimunović, da je ove godine u izrazito sušnom proljeću ipak palo malo kiše te je onaj tko je primijenio svu agrotehniku uspio nešto i spasiti. - Međutim, kiše koje su pale u vrijeme žetve povećale su nam troškove, jer se požeto moralo dosušivati, a što je pridonijelo tomu da je izostao planirani financijski efekt. Unatoč svemu, Novi agrar zabilježio je prosječni prinos pšenice od 7,5 tona po hektaru, uljane repice od 3,5 t/ha te ječma 7,1 tonu /ha. Kad je riječ o proljetnim kulturama nagli porast temperature koje su bile i iznad 36 stupnjeva “potpalile” su kukuruz i ugrozile oplodnju. Najviše su stradali rani hibridi grupa 400 i 500 dok su nešto bolje prošli hibridi grupe 600 ali i tu se zbog suše očekuju manji prinosi i do 20 posto. Prinosi soje, na nekim površinama bit će niži i do 40 posto. Stagnirao je i porast šećerne repe i za sada procjenjujemo manji urod za gotovo 20 posto no više ćemo znati nakon što obavimo pretkampanjske analize, kaže Vučemilović Šimunović.
Najteža godina za ratare
Ova će 2009. godina biti zabilježena kao jedna od najnepovoljnijih ne samo zbog dramatičnog pada otkupnih cijena u odnosu prema lanjskoj godini koja je prema visini rekordna već možda i više zbog cijena repromaterijala koje lete u nebo. - Usporedbe radi, prije deset godina cijena pšenice je također bila kao i sada oko 0,80 kn/ha a plavi dizel je stajao 1,93 kn/ha a sada je više od 4 kuna. Troškovi poljoprivredne proizvodnje enormno rastu u posljednjih deset godina. Ove godine, primjerice, za zasnivanje poljoprivredne proizvodnje na jednom hektaru treba osigurati 2.700 kuna samo za gnojivo, za zaštitna sredstva 500 kuna i tako dalje, kaže Marko Vučemilović Šimunović, te dodaje da se kao grom iz vedra neba proljetos tiho pojavilo poskupljenje zakupa poljoprivrednog zemljišta.
Izvor: Glas Slavonije 
Tema: Vreme u svetu - jesen 2009 (Pročitano 23905 puta)