By Zoran Vakula (DHMZ):Poznata je činjenica da, unatoč stalnom napretku prognoziranja, za razliku od kratkoročnih i srednjoročnih prognoza, dugoročne imaju manju pouzdanost.
Pritom im se zna dogoditi, nažalost, i znatna pogreška. Jedna takva dogodila se kod prognoziranja temperature ovogodišnjeg rujna. Ponovno za rujan, reći će neki koji redovito prate dugoročne prognoze.
U posljednje četiri godine to se dogodilo već treći put, kao ni za jedan drugi mjesec u godini, da prognoze za rujan uporno daju pozitivno odstupanje od prosjeka njegove srednje temperature zraka, čak i uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, a stvarnost bude suprotna.
Službene ocjene za koji će dan kolege klimatolozi objaviti na
http://www.meteo.hr, ali već i preliminarna analiza upućuje na uglavnom prosječnu srednju rujansku temperaturu, pri čemu odstupanje u većini mjesta ima negativan predznak. U Maksimiru je posljednji put negativno odstupanje od prosječne mjesečne temperature zraka bilo u siječnju 2009. godine. Od tada pa do ovog rujna svi su mjeseci u Maksimiru bili barem malo topliji od prosjeka.
Zanimljivo je primijetiti kako je od posljednjih 10 godina, od 2001., čak pet njih imalo rujan barem malo hladniji od klimatološkog srednjaka. Najčešće u usporedbi s ostalim mjesecima, koji su bili po najviše tri puta hladniji, dok su svibanj i lipanj samo po jednom, a travanj i srpanj nijednom!
Glede sezona, premda je o ovoj jeseni još odveć rano suditi, posljednje negativno odstupanje od prosječne sezonske temperature zraka bilo je u jesen 2007. godine. Budući da su se prognoze za listopad i studeni do sada pokazale pouzdanije nego za rujan te daju blago pozitivno odstupanje od prosjeka, za očekivati je da će cijela jesen na kraju također biti prosječno topla.
Sljedeće tromjesečje (listopad-prosinac)Srednja temperatura zraka predviđa se oko klimatološkog prosjeka. Pritom je u listopadu izgledno manje pozitivno odstupanje temperature od višegodišnjeg srednjaka, posebice u Dalmaciji, Slavoniji i Lici, a u prosincu je moguće manje negativno odstupanje u gotovo svim krajevima. Vjerojatnost ostvarenja prognoze je umjerena.
Ukupna količina oborine očekuje se oko višegodišnjih srednjih vrijednosti pri čemu listopad može biti malo kišovitiji od prosjeka, osobito u kontinentalnim područjima, a studeni na krajnjem istoku Hrvatske. Vjerojatnost ostvarenja prognoze je umjerena.
Srednji tlak zraka očekuje se oko tridesetogodišnjeg srednjaka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. U listopadu i studenom je pritom izgledno malo negativno odstupanje od prosjeka, a u prosincu će biti povećana vjerojatnost za pozitivno odstupanje, odnosno izraženije anticiklonalno djelovanje.
Nakon svega navedenoga valja upozoriti kako se radi o prosjecima, koji mogu skrivati i izraženije hladnije i toplije dane i razdoblja, kao i dane i razdoblja s izraženijim manjkom i viškom oborina.
Zima 2010./2011.Prognoze za zimu, razdoblje prosinac-veljača, upućuju na vjerojatnije negativno odstupanje srednje sezonske temperature od prosjeka za naše krajeve, ili najviše na prosjek, pri čemu se prosjek i dalje izračunava prema razdoblju 1961-90., a ne iz posljednjih desetak godina, znatno toplijih. Mogućnost da zima bude toplija nego što je to uobičajeno za sada je vrlo mala. No za konačnu prognozu još valja pričekati računalne izračune za sredinu listopada i posebice sredinu studenoga.
Hladnije od prosjeka ne znači odmah i polarnu hladnoću, iako to neki vole tako nazvati. Za očekivati je da se dogode razdoblja s jako hladnim vremenom, pa čak, zašto ne, i s nekim ekstremnih hladnoćama. Ekstrema je posljednjih godina napretek. No trenutačno nije moguće dati kvalitetnu i pouzdanu prognozu kada će točno tijekom zime biti ekstremno hladnih dana i razdoblja.
Za očekivati je i toplija razdoblja tijekom zime, a ne stalnu hladnoću. Prosjeci se izračunavaju na kraju sezone i mogu upućivati na kadkad i sasvim suprotne dojmove o nekom vremenu od onoga što ljudi pamte. Primjerice, ovo je ljeto, nakon što su obrađeni svi podaci, u Hrvatskoj dobilo ocjenu vrlo toplo i ekstremno toplo (podrobnije na
http://klima.hr/klima.php?id=ocjsez¶m), a dojam mnogih ljudi koje sam čuo, nije bio takav. Uostalom, već je dokazana razlika između hladne objektivne statističke analize i subjektivnog, selektivnog ljudskog pamćenja, opisanog i u staroj poznatoj pjesmi Pamtim samo sretne dane.
Po nekim su se medijima mogli čuti komentari kako će ova zima biti hladnija kod nas nego u Skandinaviji. Možda će neki dani i razdoblja uistinu i biti takvi, ali za cijelu zimu se takvo što ne bih usudio prognozirati. Ne znam napamet njihove prosjeke, a i ne stignem ih uspoređivati. No, znam da prognoze za zimu u Skandinaviji upućuju na povećanu vjerojatnost za pozitivno odstupanje od njihovih prosjeka – to naravno, nužno ne znači da će cijela zima biti toplija nego kod nas!
Ako je netko negdje vidio sliku anomalija srednje sezonske temperature nad Europom, a takve se slike mogu naći na raznim internetskim stranicama, te uočio nad Skandinavijom crvene boje, a kod nas plave, to nužno ne znači da će ondje biti toplije nego kod nas, nego na povećanu vjerojatnost da odstupanje od uobičajenih vrijednosti ondje bude pozitivno, a kod nas negativno.
Hoće li biti snijega? Vjerojatno hoće, ali ne može se pouzdano reći kada i koliko. Osim u kopnenom području, tijekom zime s prosječnom temperaturom zraka, te posebice hladnijom od prosjeka, za očekivati je pojavu snijega i na Jadranu. To nije ništa osobito neobično i ne bi trebalo dramatizirati, samo pripremiti se i na takve uvjete, osobito u prometu.
Inače osim negativnog odstupanja srednje sezonske temperature od prosjeka, prognoze za oborinu upućuju na zaključke o vjerojatnijem negativnom odstupanju od uobičajenih količina oborine na našim prostorima. Pa kad se tomu doda još i prognoza pozitivnog odstupanja srednjeg tlaka zraka, što upućuje na izraženije djelovanje anticiklona tijekom zime na našem dijelu Europe, najkraće bi se za sljedeću zimu moglo reći kako će biti hladna i suha, ali u tim se riječima može sakriti mnogošto.
Nitko trenutačno ne može reći kakvi će biti pojedini tjedni u zimskim mjesecima te kada će biti najhladnije, a kada najtoplije. To netko može reći, ali pouzdanost takvih prognoza je upitna. U DHMZ-u za sezonske prognoze po mjesecima koristimo rezultate ECMWF-a iz Readinga, Velika Britanija, jednog od vodećih svjetskih središta za dugoročne prognoze.
Prema njihovim trenutačnim prognozama posljednji mjesec prognoze je ožujak, za koji je vjerojatnije da će u našim krajevima biti prosječne temperature ili malo topliji od prosjeka, ali tako dugoročne prognoze još su podložne promjenama.
U svakom slučaju, o tome kakva će biti zima još će biti riječi. Trenutačne prognoze njezine hladnoće trebale bi potaknuti odgovorne za pravodobno organiziranje, planiranje i nabavu potrebnih energenata. Troškovi grijanja, između ostaloga, mogli bi biti veći nego lani, a minusi na računima mnogih, nažalost, veći. No to je već sfera ekonomije, a ne meteorologije.
Tema: U Splitu će zima biti hladnija nego u Oslu (Pročitano 7987 puta)