Naletih na ovaj članak o zemljotresu iz 1880.-te godine kao poslednji rušilački potres u Zagrebu:
Zemljotresi sve razorniji
Tanjug | 12. 11. 2010. - 14:53h | Foto: AFP | Komentara: 5
Dok je zemljotres
od 6,3 stepeni Rihterove skale koji je
u novembru 1880. godine pogodio Zagreb uz velik broj razorenih kuća imao tek jednu ljudsku žrtvu, zemljotres takve snage izazvao bi danas 3.000 žrtava, smatra Pavle Kalinić, šef gradske kancelarije za upravljanje hitnim situacijama.
"U slučaju potresa od 6,3 stepena po Rihteru, osim 3.000 poginulih, bilo bi 15.000 povređenih", izjavio je juče Kalinić i dodao da je određeno nekoliko lokacija koje bi služile kao masovne grobnice.
Osim u blizini postojećih groblja Mirogoja na severu i Miroševca i Markovog polja na istoku grada, grobnice bi se pravile i na drugim prikladnim terenima kao što su sportska igrališta.
Kalinić upozorava i da od brojnih zagrebačkih bolnica heliodrom ima samo Nova bolnica u Dubravi koja je 80-ih godina prvobitno gradjena kao vojna bolnica.
"Kancelarija će nabaviti još dva seizmografa, pa će ih Zagreb imati ukupno šest, a osim letaka o zaštiti od potresa, radi se i na nabavci opreme za obuku za spasavanje iz ruševina - po dva vibraskopa i vibrafona. U svakom gradskom kvartu biće tim od 11 vatrogasaca osposobljenih za spašavanje iz ruševina", najavio je Kalinić.
Zemljotres koji je 9. novembra 1880. godine u 7 časova ujutro zatresao Zagreb izazvao je samo jednu ljudsku žrtvu, dok je 29 osoba bilo teško povređeno.
Od 30.830 stanovnika velik broj je bežao van grada, o čemu svedoči podatak da je na tadašnjoj železničkoj stanici u zapadnom delu grada prodato 3.800 karata za vozove, dok se broj onih koji su pobegli zaprežnim kolima ili peške nkad neće ustanoviti.
Mnogi stanovnici grada su se trajno preselili u Beč, Grac, Maribor, Celje, Ljubljanu, Trst i niz manjih gradova i mesta.
Komisija za procenu šteta tada je napisala da je, ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, od potresa nastradalo 485 kuća u tolikoj meri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak tih kuća.
U Zagrebu je oštećeno 1.758 kuća, ne računajući kuće, koje nisu prijavljene komisiji. Šteta je procenjena na na najmanje dva miliona forinti, od čega je car Franjo Josif donirao 20.000 forinti.
Narednih godina obnovljen je ili ponovo sagrađen veliki broj kuća i drugih objekata, među kojima i zagrebačka katolička katedrala.
Potres iz 1880. godine bio je zadnji rušilački potres u ovom seizmički aktivnom delu Hrvatske.
sa izvora
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/217064/Zemljotresi-sve-razorniji
