Kada dođe duži period da se vremenski ništa zanimljivo ne dešava, nekako je najbolji trenutak da probamo da malo oživimo i druge teme na forumu.
Kada govorimo o klimatskim promjenama, gotovo sva pažnja se obično posvećuje temperaturama, a jako malo pažnje ostalim parametrima. Već mnogo je pisano o promjenama temperature i sasvim jasnom trendu porasta, možda se nekom drugom prilikom i ja osvrnem na tu temu, a u ovom tekstu ću pisati o padavinama.
Podaci od prethodnih nekoliko godina, pa čak i do 30 godina unazad nam često ne mogu reći da li postoji trend promjene neke meteorološke veličine, npr. količine padavina. Zato se kao klimatološki srednjaci uzimaju periodi od 30 godina. Beogradski niz meteoroloških podataka je dovoljno dugačak da se može izvesti nekoliko srednjaka za različite periode i da ih međusobno uporedimo.
Prvi niz podataka koji je analiziran se odnosi na period od 1851. do 1900. godine. Uzet je malo duži niz podataka, jer postoji prekid u podacima (10-ak godina) između Jakšićevih mjerenja sa Senjaka na početku analiziranog perioda i prvih osmatranja sa opservatorije na Vračaru. Dobijeni su sledeći mjesečni srednjaci:
Prvo što bode oči u poređenju sa nečim što je očekivan aktuelni srednjak je jako malo padavina u zimskim mjesecima, a drugo je maksimum u maju, ne u junu.
Za sledeći srednjak je uzet niz podataka od 1901. do 1930. Za četiri godine su podaci bili nepotpuni, ali bilo je sasvim dovoljno podataka da se izvedu srednje vrijednosti:
Ponovo vidimo jako malo padavina u zimskim mjesecima, i kasnije smanjenje padavina i u nastavku godine u odnosu na prethodni analizirani period, a tu je i neočekivani sekundarni minimum u septembru.
Odatle pa nadalje je neprekidan niz podataka. Za period 1931-1960 je dobijeno nešto što već prilično podsjeća na aktuelne prosječne vrijednosti, ali sa vrlo izraženim maksimumom u junu:
Sada ide poznati srednjak sa sajta RHMZ-a, gdje se po prvi put pojavljuje ovaj neočekivani primarni minimum u oktobru:
Na sajtu RHMZ-a se može naći i najnoviji prosjek, za period od 1980-2010, ali tu ipak postoji 10 godina preklapanja sa prethodnim periodom. Ono što me je zanimalo kakvo je aktuelno stanje, ako se uzme novi period skroz nezavisan od prethodnog srednjaka. Istina je da od 1990. nije prošlo još 30 godina, ali i period od 24-25 godina je sasvim dovoljan da se izvuku neke srednje vrijednosti.
Dobijeni podaci za prvu polovinu godine se jako dobro poklapaju sa periodom 1961-90, dok u jesenjim mjesecima više padavina ima najnoviji srednjak. Ovako to izgleda, zaključno sa junom 2015:
Da pogledamo još i "all time" srednjak i grafik na kom se ulaze podaci za sve analizirane periode:
Sad je došlo vrijeme da probaju da se iznesu i neki zaključci. Da li se i u kojoj mjeri mijenja padavinski režim, da li se ukupna godišnja količina padavina povećava ili smanjuje?
Ako pogledamo ukupne godišnje količine padavina, vidimo da je u ukupno 4 od 5 analiziranih perioda ukupna godišnja količina padavina bila oko 700mm, dok je u periodu 1901-1930 postojao vrlo izražen minimum.
E sad šta je razlog toga minimuma, ostaje pitanje. Da li se zaista desilo nešto na sinoptičkim razmjerama što je prouzrokovalo taj sušniji period, ili su možda u pitanju bila lošija mjerenja ili pak nešto treće.
Opšti zaključak da se ukupne godišnje količine padavina definitivno ne mijenjaju u tolikoj mjeri, ali činjenica je da je aktuelni analizirani srednjak imao najveće ukupne količine padavina, kao i tri najkišnija mjeseca u cijelom analiziranom periodu.
Da pogledamo kako to izgleda po sezonama:
Kod jesenjih količina padavina postoji zanimljiva oscilacija. Kod zimskih postoji znatan porast ako se uporede prva dva sa sledeća tri analizirana perioda. Proljećne i ljetnje su imale izražen minimum u periodu 1901-1930. i prilično ujednačene količine u ostalim periodima.
Padavine su definitivno jako promjenljiv meteorološki parametar i činjenica je da iz godine u godinu i mjeseca u mjesec postoje značajna odstupanja od srednje vrijednosti i izražene oscilacije. Međutim, kad je u pitanju neki trend, za razliku od temperatura, ne može se govoriti o nekim značajnijim promjenama na dužim vremenskim razmjerama.
Možda bi bilo bolje da se u nekom sledećem periodu posvetim ekstremnim vrijednostima količina padavina, kojih je očigledno bilo najviše u poslednje vrijeme.
Eto toliko, nadam se da je tekst bio zanimljiv i od koristi.
