Autor Tema: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime  (Pročitano 124757 puta)

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.155
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #100 poslato: 05. Maj 2020. u 17:20 »
April 2020 je bio najsusniji od kad se vrse merenja u Velikom Gradistu i na Crnom Vrhu, drugi najsusniji u Smederevskoj Palanci, Banatskom Karlovcu i Sremskoj Mitrovici, treci najsusniji u Beogradu i na Palicu.

U Kikindi je 01. aprila Tmin bila -6.3C, cime je prevazidjen apsolutni minimum za april, koji je bio -5.9C 7. aprila 2003. 

Informacije su preuzete iz biltena Zavoda za april, link: http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteorologija/ciril/April.pdf

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #101 poslato: 05. Maj 2020. u 17:52 »
^^ Zanimljivo je da su u beogradskom neprekidnom nizu podataka već skoro 150 godina 3 najsušnija aprila upravo bila u prethodnih 13 godina. Ujedno je i najkišniji april ikada bio ne tako davne 2001.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.155
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #102 poslato: 05. Jul 2020. u 14:23 »
Jun 2020. je bio peti najkišniji u Srbiji od 1951. godine. U Kragujevcu i Nišu, na Zlatiboru i Kopaoniku drugi najkišniji jun od početka merenja, u Loznici i Zaječaru treći.

Najkišniji i najsušniji juni u Srbiji od 1951. godine:

Izvor: hidmet.gov.rs

Prostorna raspodela količine padavina, na osnovu podataka sa: 28 glavnih, 24 klimatološke i 93 padavinske meteorološke stanice:

Izvor: hidmet.gov.rs

U Kragujevcu je 11. juna dnevna suma padavina bila 82.9mm što je novi dnevni maksimum padavina za jun, prethodni je bio 58.1mm 1948. Ista situacija u Nišu, novi dnevni maksimum za jun je 68.4mm 16. juna 2020, prethodni je bio 56.8mm 1999.

Ovog juna najmanje padavina je zabeleženo na padavinskoj stanici Prahovo 22,2mm (u okviru GMS Negotin), dok je najviše zabeleženo na padavinskoj stanici Razbojište 495.5mm (GMS Loznica).

Zlatibor je imao 5 pada sa padavinama većim od 20mm, čime je prevaziđen junski rekord koji je bio 4 dana 1989. i 2009. godine.

Podaci su preuzeti sa sledećeg linka/detaljnije na: http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteorologija/ciril/Jun.pdf

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.547
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #103 poslato: 24. Jul 2020. u 00:55 »
Nakon ove godine treba polako da počnemo da se oslanjamo na novu tridesetogodišnju klimatološku normalu (1991-2020. god.). :) A tako može da nam bude lakše i da poneki mesec ili sezonu svrstamo u kategoriju hladno, jer su se kriterijumi malo "srozali". :grin:

Topliji period u drugoj deceniji 21. veka u odnosu na period od 1981-1990. godine učinio je da srednje godišnje temperature budu više u odnosu na aktuelnu normalu (1981-2010. godine). Godišnja Tsr porasla je sa 12.5°C na 13.2°C.

Godišnja količina padavina ostala je praktično ista, a s obzirom na beogradsko ostrvo toplote i činjenicu da su u poslednjoj deceniji leta bila izuzetno topla - dosta je porastao broj tropskih noći (>=20°C), tropskih dana (>=30°C), posledično i srednje letnje temperature. Srednja zimska temperatura (dec+jan+feb) porasla je sa +2.4°C na +2.9°C, i to možemo da zahvalimo proseku zima od 2013. godine do danas.

Podatak za snežni pokrivač odnosi se na merljiv pokrivač u 7h (>=1 cm). Da bi se dobio ukupan broj dana sa snežnim pokrivačem tokom godine, potrebno je na konačnu cifru (31.2) dodati još oko 5 dana (aproksimativno, dan gore - dole). To su zapravo oni dani kada se formirao pokrivač tokom popodneva ili večeri.




Poređenje nekih parametara na godišnjem nivou za aktuelni i budući (novi) referentni period:



Napomena: padavine se odnose na period od 1991. do 2018. godine, ostali parametri su računati zaključno sa junom 2020. godine. Kada budu kompletirani podaci  za 2020. godinu - očekivano je da dođe do minornih izmena u tabeli, ali ništa značajno.

« Poslednja izmena: 24. Jul 2020. u 01:40 Srks »

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #104 poslato: 25. Jul 2020. u 22:53 »
^^ Baš sam ovih dana razmišljao kako bi mogli izgledati podaci za novi referentni period s obzirom da i ova 2020, poslednja u nizu godina u tom periodu, polako odmiče. Hvala što si nam predstavio te podatke. :)
Meni će posebno biti zanimljivo kakvo će biti poređenje sa onim prethodnim periodom od 1961/90, pogotovo u temperaturnom smislu. Sa periodom od 1981/2010 poređenje i nije toliko zanimljivo s obzirom da se čak 20 godina poklapaju sa ovim novim periodom. Samim tim, ne ostavlja se ni prostora za neke prevelike razlike.
Ja sam jedino padavine redovno beležio za Beograd, pa sam napravio neko poređenje sa prethodnim periodom, tako da nemamo nijednu godinu poklapanja. Novi proseci su do jula za period 1991/2020, a od avgusta do decembra za period 1991/2019.
Svi podaci i sve što ću napisati se odnosi isključivo na lokaciju Beograd-Vračar.

Jeste da ove cifre za 1991/2020 nisu konačne, ali jedan podatak ne može mnogo da promeni prosek i u najekstremnijim slučajevima to bi bilo +/- 2mm u odnosu na ove vrednosti:



Vidimo da na prvi pogled bitnijih razlika skoro da ni nema, osim oktobra koji je u prethodnom referentnom periodu imao taj neobjašnjivi minimum od svega 40-ak mm. Praktično je sam oktobar izveo da novi godišnji prosek bude za 15-ak mm veći od starog. Međutim, analiza postane zanimljivija ako period od novembra do aprila aproksimiramo kao hladniju polovinu godine, a period od maja do oktobra kao topliju. I tu dolazimo do zanimljivije statistike.



Tu se već može videti nešto jasnija razlika. Da li sa porastom temperature postoji tendencija blagog smanjenja količine padavina u hladnijim mesecima i povećanja u toplijim mesecima (naročito ovim prelaznim maj-jun i sep-okt). Da li to znači da sa porastom temperature više padavina dobijamo od konvektivne oblačnosti, a manje od slojaste? Ili su sve ovo jednostavno previše male razlike da bi se mogli izvući konkretniji zaključci i da je najrealnije da se sve pripiše čistoj statistici. Možda bi analiza ekstrema dala konkretniji odgovor. U prethodnih 30 godina smo imali čak 4 meseca sa količinom padavina preko 200mm, dok u periodu 1960/91 nismo imali nijedan takav mesec. Pa i pre tog perioda je u ovom veku samo jedan mesec imao preko 200mm. Da li su ti povremeni ekstremi ono što "vuče" padavinski prosek naviše? Mnogo pitanja, a premalo konkretnijih odgovora.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže BataSteva

  • **
  • Poruke: 1.524
  • Starost: 39
  • Lokacija: Sakule - Opstina Opovo - sama granica juznog i srednjeg Banata - 50 km severno od Beograda i 30 km juzno od Zrenjanina
  • Uvek je vreme za vreme
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #105 poslato: 25. Jul 2020. u 23:07 »
 ^^  :tu:
Ne bih nikada rekao da je ovaj period do 2020 kisniji od proslog razdoblja . Mislio sam da smo mnogo ispod proseka sto se padavina tice . Ali lepo si rekao to su samo brojke koje mnogo ne govore . Recimo susa 4 meseca pa odvali kisa sledeca 2 meseca i dodje se na " vestacki " prosek .
padavine ( kisomer ) 2022 - april 54 mm . maj  11 mm , jun 23 mm , jul 26,5 mm , avgust 73,5 mm , septembar 138 mm , oktobar 26,5 mm , novembar 50 mm ( 23.11 - 3,5 mm )

Van mreže David01

  • *
  • Poruke: 301
  • Starost: 23
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #106 poslato: 26. Jul 2020. u 01:11 »
 ^^ Vrlo zanimljivi podaci Miloše i Srks. :tu: Mislim da bi se mogla otvoriti nova tema o ovome.

Već sam ranije izvlačio neke podatke za Novi Sad pa pomislih što da ne postavim kad se već pokrenula diskusija. Podaci koje sam izvukao su vezani za srednju temperaturu i količinu padavina i da kako to izgleda u poređenju sa prosekom 1961-1990. Ovo sam sve računao preko kalkulatora pa je moguće da se provukla i neka greška. U mesecima od jula do decembra je naravno bez 2020. godine:



Da krenemo od temperature, svaki mesec ima veću temperaturu u novom proseku u odnosu na 1961-1990 što nije ništa novo, ali postoji razlika u porastu temperature kod svakog meseca. Najveći porast su ostvarili meseci januar i avgust (+1.7), a nakon njih slede jul (+1.4) i jun (+1.3). Ovaj veliki porast u januaru je logičan kad se pogleda da su 60-te imale nekoliko vrlo hladnih januara čak i za 20. vek dok u se u 21. veku osim 2017. nijedan januar nije istakao po ozbiljnoj hladnoći. Najmanji porast se desio u decembru (+0.4), zatim septembru i oktobru (+0.5). Ovo se poklapa sa Srksovom ranijom analizom da se najveći porast temperature desio u letnjim mesecima, a najmanji u jesenjim.

Meni lično je mnogo interesantnija ova tabela sa padavinama i da se u nekoj meri razlikuje od Beogradske koju je Miloš postavio. Osim ovog zanemarljivog smanjenja u martu, u ostalim mesecima se količina padavina povećala. :O Pri tome treba posebno istaći da najviše upadaju u oko dva perioda sa najvećim povećanjem padavina: Prvi je u maju, junu i julu za koje znamo da su udarni meseci konvektivne sezone. Jedna od pretpostavki je da se povećao broj da sa ekstremnim padavinama (u Novom Sadu je npr. u maju 2015. i junu 2018. palo više od 100 mm kiše u jednom danu što su količine kakve uopšte nisam našao da se desilo u bilo kojoj godini u periodu 1961-1990). Mislim da ovde još treba izračunati i da li se promenio broj dana sa merljivim padavinama.
Drugi veliki porast se može videti u septembru i oktobru. Za to stvarno nemam neko objašnjenje, osim da su se ranije nanizale godine sa jako malo padavina u ova dva meseca koje su uticale na prosek. Npr. oktobar početkom 60-ih (1961. 0 mm; 1962. 0.6 mm; 1963. 1.3 mm; 1965. 0 mm). Nešto slično se desilo u septembru tokom 80-ih ali ne u ovoliko ekstremnoj meri.

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.547
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #107 poslato: 26. Jul 2020. u 02:13 »
Meni će posebno biti zanimljivo kakvo će biti poređenje sa onim prethodnim periodom od 1961/90, pogotovo u temperaturnom smislu. Sa periodom od 1981/2010 poređenje i nije toliko zanimljivo s obzirom da se čak 20 godina poklapaju sa ovim novim periodom. Samim tim, ne ostavlja se ni prostora za neke prevelike razlike.

Razlike između perioda 1981/2010 i 1991/2020 zapravo i nisu toliko zanemarljive, ako uzmemo u obzir činjenicu koju si pomenuo - da se čak 2/3 podataka (20 godina) preklapa. To posebno važi za leta, ako uporedimo srednje letnje temperature ali i specifične temperaturne parametre (tropske noći, tropske dane, dane sa temperaturama preko 35°C itd). Već kroz te razlike jasno naslućujemo u kojoj meri su leta bila toplija tokom ove decenije u poređenju sa pretposlednjom decenijom 20. veka (1981-1990. godine), i bez da ih dirketno poredimo.

Kada su u pitanju referentni periodi koji se ne preklapaju, 1961/1990 i 1991/2020, evo jedne tabele koju sam napravio na brzinu, sa srednjim sezonskim i godišnjim temperaturama:



Leto odskače i beleži porast srednje temperature od 2.1°C (skok sa 21.1 na 23.2°C). Ostale sezone su dosta ujednačene u tom smislu, uz porast od ~1°C. Na godišnjem nivou vidimo rast od 1.3°C (verujem da bi tu bilo fer da se neka decimala odbije na račun jačanja intenziteta ostrva toplote na Vračaru - ako bismo hteli da redukujemo iz podataka taj uticaj, i dobijemo, uslovno rečeno - objektivnu razliku).

Zanimljivo je istaći činjenicu da je srednja letnja temperatura tokom ove decenije iznosila 24.2°C (od 2011 do 2019. godine, nedostaje nam još ovo leto da kompletiramo podatke, ali to svakako neće bitno uticati). To je ~3.1°C iznad prosečnog leta u periodu 1961/1990! Zato nije ni čudo da kada dođe neko 'normalno' leto (ili makar jedan mesec - jun, jul ili avgust) sa aspekta nekadašanjih standarda - mi imamo utisak da je leto hladno, ili da ga praktično ni nema. :)

Vidimo da na prvi pogled bitnijih razlika skoro da ni nema, osim oktobra koji je u prethodnom referentnom periodu imao taj neobjašnjivi minimum od svega 40-ak mm. Praktično je sam oktobar izveo da novi godišnji prosek bude za 15-ak mm veći od starog. Međutim, analiza postane zanimljivija ako period od novembra do aprila aproksimiramo kao hladniju polovinu godine, a period od maja do oktobra kao topliju. I tu dolazimo do zanimljivije statistike.



Tu se već može videti nešto jasnija razlika. Da li sa porastom temperature postoji tendencija blagog smanjenja količine padavina u hladnijim mesecima i povećanja u toplijim mesecima (naročito ovim prelaznim maj-jun i sep-okt). Da li to znači da sa porastom temperature više padavina dobijamo od konvektivne oblačnosti, a manje od slojaste? Ili su sve ovo jednostavno previše male razlike da bi se mogli izvući konkretniji zaključci i da je najrealnije da se sve pripiše čistoj statistici. Možda bi analiza ekstrema dala konkretniji odgovor. U prethodnih 30 godina smo imali čak 4 meseca sa količinom padavina preko 200mm, dok u periodu 1960/91 nismo imali nijedan takav mesec. Pa i pre tog perioda je u ovom veku samo jedan mesec imao preko 200mm. Da li su ti povremeni ekstremi ono što "vuče" padavinski prosek naviše? Mnogo pitanja, a premalo konkretnijih odgovora.

Ako bismo proanalizirali koeficijent korelacije između srednjih mesečnih temperatura i količine padavina u pojedinačnim mesecima (za sve godine referentnog perioda), možda bismo bili nešto bliži odgovoru na tvoje pitanje. Posmatranje isključivo aritmetičke sredine ne mora uvek da kazuje mnogo, posebno kod količine padavina, gde su varijacije kod svakog pojedinačnog meseca poprilično velike od godine do godine. Bilo bi zanimljivo izračunati i standardnu devijaciju (prosečno odstupanje od aritmetičke sredine), da se stekne uvid u to da li postoje veće oscilacije u količinama padavina po mesecima/sezonama (što bi eventualno ukazivalo na duže sušne/kišne periode, i neravnomerniju raspodelu padavina tokom godine).


« Poslednja izmena: 26. Jul 2020. u 02:49 Srks »

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #108 poslato: 26. Jul 2020. u 08:14 »
Odlične dopune, kolege.  :tu: Napokon malo zanimljivije diskusije na forumu koja je baš nedostajala u prethodnom periodu.

Srks, u pravu si da se čak i subjektivno može primetiti da su leta sve toplija i da su ta letnja odstupanja veća nego kod ostalih godišnjih doba. E sad tu ostaje pitanje u kolikoj meri je konkretno za Beograd tu doprinela urbanizacija i širenje gradskog jezera toplote. To bi se najbolje videlo u analizi minimalnih temperatura u letnjim mesecima. Tu bi onda sliku trebalo posmatrati i šire, ubaciti u analizu i lokacije koje nisu veći gradovi, ili su barem stanice udaljene od grada (npr. Beograd-Surčin). David je odlično dopunio to podacima za Rimske Šančeve koji su ipak podalje od grada. I to malo potkrepljuje ovo što sam napisao da ako izuzmemo efekat gradskog jezgra dobijamo manje-više ravnomerni porast od ~1°C po mesecima i na godišnjem nivou, što se uklapa i sa beogradskim vrednostima ako izuzmemo letnje mesece. Čak i porast srednje temperature od celih 1°C između dva pomenuta referentna perioda nije uopšte zanemarljiva cifra. Verujem da bi to i u nekoj klasifikaciji našu umereno-kontinentalnu klimu malo približilo nekom prelazu između umereno-kontinentalne i mediteranske klime.

Podaci za padavine koje je David izneo za Novi Sad su mnogo interesantniji od beogradskih. Ako smo beogradske morali da detaljnije analiziramo da bi uočili ikakve razlike, kod novosadskih su te razlike očigledne. Meni ovako kad posmatram podatke iz ova dva perioda mnogo nerealnije deluju ovi iz prethodnog perioda. Nekako su mi sve te cifre bile nerealno male. Ovako objektivno, ne vidim ni jedan razlog da Novi Sad ima u dužem periodu osrednjavanja ni značajno manje, a ni značajno više padavina od Beograda. U periodu 1961/90 je ta razlika bila celih 100mm. :/ A vidimo da ukoliko posmatramo ovaj novi referentni period razlike skoro da ni nema, osim za jul čiji su beogradski prosek prilično spustile ove poslednje godine koje imaju neobjašnjivo malu količinu padavina u odnosu na ostatak zemlje (ali to je već neka druga priča).
Biće zanimljivo pogledati i proseke za druge gradove. Npr. i Niš je u prethodnom periodu imao ~590mm na godišnjem nivou, a nema sumnje da će to sada biti dosta više. Naravno, za konačnu analizu moramo sačekati kraj godine i konačne podatke. Još uvek ima prostora za izmene.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže Bart

  • ****
  • Poruke: 9.976
  • Lokacija: Niš
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #109 poslato: 26. Jul 2020. u 09:09 »
 Ja se pitam kakve bi bile prosečne mesečne količine da nije bilo one ekstremne 2014. Godine e sad ne znam da li je bilo takvih i u prethodnom periodu... Npr ako vam se lako menjaju tabele dajte proseke bez te godine... A opet da li izbaciti i ekstremno susnu 2000. Godinu... U dilemi sam...
Padavine u mm u 2024. godini
Januar 31.9; Feburar 10.1; Mart 49.3; April 42.5; Maj 70.3; Jun 82.8; Jul 20.8; Avgust 19.9; Septembar 48.9;
Do 16.09. 376.5mm

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #110 poslato: 26. Jul 2020. u 10:18 »
Apsolutno nema smisla izbacivati ekstreme iz proseka, ni pozitivne ni negativne. Oni su deo svakog proseka i treba da čine prosek. Šta sad, izbacimo i leto 2015 i 2017 iz proseka, pa kažemo da porast temperature i nije tako izražen, nego eto ta dva leta su doprinela.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže mareeram

  • ****
  • Poruke: 5.551
  • Lokacija: Beograd
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #111 poslato: 26. Jul 2020. u 13:47 »
^^  :tu:
Ne bih nikada rekao da je ovaj period do 2020 kisniji od proslog razdoblja . Mislio sam da smo mnogo ispod proseka sto se padavina tice . Ali lepo si rekao to su samo brojke koje mnogo ne govore . Recimo susa 4 meseca pa odvali kisa sledeca 2 meseca i dodje se na " vestacki " prosek .


Tačno tako, ali ja bih rekao da je i odokativno vidljivo da je jesen-zima period kada se primećuje da je manje padavina nego ranije, a proleće - leto da je nešto kišovitije...
Odavno već primećujem da jesen postaje dosta sušnija od proleća, obzirom da planinarim i na proleće i u jesen, ljudi koji idu na planinarenje su sami počeli da primećuju da je jesen sušnija i samim tim "pogodnija" za planinarenje, pa su i ture punije na jesen..
A što se samog proleća tiče, meni se barem čini da je sve više konvektivih padavina na proleće...


Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #112 poslato: 26. Jul 2020. u 14:17 »
 ^^ To je zato što što svoje subjektivno mišljenje obično formiramo na osnovu najsvežijeg iskustva, u ovom slučaju na osnovu poslednjih par (maks. 4-5 godina). I onda i meni ovako subjektivno deluje isto tako kao što si i ti napisao. Ovako bih iz prve rekao da je prosek majskih padavina u Beogradu daleko veći od 70mm, a prosek septembarskih padavina daleko ispod 60mm. Jer u poslednjih nekoliko godina je zaista tako. Ali zato se klima i osrednjava u dužim vremenskim periodima jer se tako stvori znatno objektivnija slika.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #113 poslato: 30. Novembar 2020. u 20:11 »


Evo kako izgleda ažurirana tabela zaključno sa novembrom. Nešto sušnija jesen je opet spustila novi prosek za nijansu ispod 700mm, tako da će od decembra zavisiti ide li preko ili ostaje ispod 700mm:



Evo bonus tabele identičnastatistika i za Bar (Crna Gora). Tu će novi prosek biti za nijansu manji od starog, a decembar će preuzeti ulogu najkišnijeg meseca u godini koja je do sada pripadala novembru.



Biće zanimljivo videti i ostale parametre u novom klimatološkom preseku.


padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.547
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #114 poslato: 31. Decembar 2020. u 00:26 »
U iščekivanju da zima najzad "pokaže zube" u januaru (a malo se odužilo čekanje, poslednji mesec koji je ličio na pravu zimu bio je januar 2019. godine), da se malo podsetimo zimske statistike za Beograd u 21. veku.  :)

Slika ispod prikazuje broj dana sa snežnim pokrivačem tokom zimskih sezona:



Napomena: uračunati su i dani sa snežnim pokrivačem tokom novembra i marta, dakle i ono što spada u klimatološku jesen/proleće.

Lako uočavamo da su zime u prvoj deceniji 21. veka bile neuporedivo snežnije nego u drugoj, a i sećamo se toga - nije to bilo baš tako davno. Takođe, jedan interesantan podatak, a koji ne može da se vidi sa grafika: proteklih 5 uzastopnih meseci klimatološke zime Beograd je imao ukupno 2 dana sa snežnim pokrivačem (februar i decembar 2019. godine, januar, februar, decembar 2020. godine). Mart ove godine imao je 3 dana sa snežnim pokrivačem, i to je bio jedini dvocifren sneg još od januara 2019. godine. U svetlu svih tih činjenica, verujem da i zakoni verovatnoće moraju da budu na strani hladnijeg i snežnijeg nastavka zime. :grin:  Ali videćemo.

Na grafiku ispod nalaze se srednje zimske temperature u istom periodu, na istoj stanici:
 


I mada je zima 2007. godine u temperaturnom smislu ostala neprevaziđena, toplije zime postale su znatno učestalije u poslednjoj deceniji, preciznije - nakon zime 2011/12. godine.

« Poslednja izmena: 31. Decembar 2020. u 01:18 Srks »

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 23.012
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #115 poslato: 31. Decembar 2020. u 17:20 »
 ^^ Odlična statistika Srks, uvek je zanimljivo videti ovakve podatke!  :tu:

Da ja završim svoju priču sa padavinskim prosecima. Zahvaljujući decembru koji je bio sušniji od proseka, na kraju će i novi padavinski prosek biti za nijansu ispod 700mm. Kad se sve sabere i oduzme, može se zaključiti da se ništa bitnije po tom pitanju nije promenilo u prethodnih 60 godina. Temperaturna statistika će biti mnogo zanimljivija za analizu.



padavine u avgustu 2024:
AMS Miljakovac 1.3mm
prosek (Vračar) - 55.1mm

padavine u septembru 2024:
AMS Miljakovac - 110.0mm
prosek (Vračar) - 58.6mm

Van mreže mareeram

  • ****
  • Poruke: 5.551
  • Lokacija: Beograd
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #116 poslato: 31. Decembar 2020. u 17:59 »
 ^^ Dobro si mi onomad kazao Miloshe, Oktobar mi se cinio daleko susnije nego ranije, a vidim sad da nije tako, cak suprotno..to je jer posmatramo proteklih nekoliko godina koje su nam sveze u pamcenju..

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.155
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #117 poslato: 13. Januar 2021. u 00:33 »
 ^^ Zanimljivi podaci momci!  :smartass: :tu:

Evo sta kaze mesecni bilten Zavoda za decembar 2020. godine:

- Decembar 2020. je drugi najtopliji u Srbiji za period 1951-2020. U Banatskom Karlovcu i na Kopaoniku je bio najtopliji od kad se vrse merenja na ovim lokacijama, u Novom Sadu i Dimitrovgradu treci najtopliji, u Beogradu deseti najtopliji od 1887. godine.

- Na vise od polovine stanica u Srbiji je prevazidjen minimalan broj mraznih dana!

- Sedmi najkisniji decembar u Sjenici. 



Na slici ispod, levo- odstupanje srednje mesecne temperature od normale za 1981-2010, desno- mesecna kolicina padavina u procentima od normale za 1981-2010:



Detaljnije / slike i podaci su preuzeti sa: http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteorologija/ciril/Decembar.pdf

Van mreže Demian

  • **
  • Poruke: 771
  • Starost: 35
  • Lokacija: okolina Sokobanje
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #118 poslato: 13. Januar 2021. u 00:50 »
Bas zanimljiva mapa...a jel zna neko po Kepenovoj klasfikacija klimata gde spada Sokobanja?? I zanima me vec sam to pitao ali niko ne odgovara..da li postoji rangiranje svih opstina u Srbiji po srednjoj godisnjoj temperaturi...eto nesot kao ove mape..ali da su izvuceni podaci za svaku opstinu posebno i da onda mogu da se uporedjuju..?

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.155
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #119 poslato: 13. Januar 2021. u 14:18 »
 ^^ Ja nisam naleteo na tako nešto, ne znam da li se iko bavio tom tematikom, tu bi trebalo imati pristup podacima i van sinoptičkih stanica. Svakako ima karti na guglu s klimatskim karakteristima za našu zemlju, ali tu nije akcenat na opštinama.

Pohvale za klimatski odsek u Zavodu za osvrt na situaciju s padavinama u prethodnom periodu. Podaci koji slede kao i slike su preuzeti sa http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteorologija/ciril/najnovije.pdf, gde može detaljnije da se pročita na ovu temu.

Ovog januara, 7 sinoptičkih stanica je postavilo novi apsolutni dnevni maksimum padavina za januar od početka rada stanice. U pitanju su Kraljevo, Kuršumlija, Ćuprija, Niš, Leskovac, Dimitrovgrad i Vranje. Kolone u tabeli: 1) posmatrani period/uzorak podataka, 2) najveća dnevna suma padavina ovog januara, 3) datum najveće dnevne sume, 4) prethodni dnevni rekord padavina, 5) datum prethodnog rekorda.



Na 5 stanica, ovaj januar je do 12. dana u mesecu već doneo rekordnu januarsku sumu padavina. U pitanju su Zaječar, Niš, Vranje, Dimitrovgrad i Leskovac. S obzirom da smo tek na polovini meseca, a još stanica je blizu mesečnog rekorda, videćemo stanje na kraju meseca. Veliku tabelu po pitanju ovih podataka možete videti na linku.

Suma padavina u januaru 2021. do 12.01. prikazana na karti (izvučena na osnovu glavnih, klimatoloških i padavinskih stanica). Obilne padavine u delovima zemlje za kratak period, što je nažalost rezultovalo poplavama u određenim područjima.
 

U priloženom dokumentu je analiziran i snežni pokrivač, ali da poruka ne bude dugačka, okačiću samo izmereni pokrivač u ponedeljak 11.01. ujutru (isto je izvučena na osnovu glavnih, klimatoloških i padavinskih stanica).

« Poslednja izmena: 13. Januar 2021. u 14:33 skomimaster »