Kačio sam kamere neko vreme, ali obično toliko uživam u letenju (zavisi od uslova, nekada bude i borba), da ne stignem snimiti ništa. Juče je bio savršen dan za letenje... napravio sam prelet 15km i skakao uvis od uzbuđenja nakon sletanja

(da me još nisu napali kerovi obližnje kuće, bilo bi super

Miran dan, sa jedva primetnom termikom, tolikom da me održi malko duže u vazduhu. Svega na nekoliko mesta me je dizalo. Nije bilo sunca, pa je to razumljivo. E sad, izvinite na tome što davim o letenju, ali... ne mogu izdržati

Inače je na planini bilo dosta hladno juče, vetar je bio jako ravnomeran, brzine 3-5m/s isprva. Direktan istok, bez ikakvih promena, pritisak ispod 970mb. Temperatura je bila 15 C. Sve ovo na 400m nadmorske na Fruškoj gori.
E sad, da odgovorim stepigu o vetrenjačama. Malko ću duže, ali avaj, ne može se o svemu ukratko. Ne znam ko su tvoji profesori, tj ljudi koji su analizirali da vetra na planini nema za vetrogeneratore, ali eto, pokazao sam i mogu uvek, da ga ima i to na pretek. Takođe ne znam kako oni razmišljaju o implementaciji vetrenjača u postojeći energetski sistem.
U planini UVEK duva. I to dovoljno za generatore, naročito jednokrake elise od 15m recimo. Na lokaciji na kojoj često letim (Boda i Joe su bili tamo sa mnom proši put), povetarca ima i leti na temperaturama preko 50C. Tako da mi nije jasno zašto se komentariše da vetra nema za to?? Takođe, postoje li radovi ili analize toga? Ili je u pitanju: bolje da odustanemo, jer... joooj, opet se mora nešto raditi

Ja sam izradio dve. Napraviću slike jedne kada stignem, mislim da je još uvek čitava. Lopatice su skinute, jer je čoveku zabranjeno da je koristi. U našoj zemlji postoji nešto što se zove "porez na vetar", koliko god to neverovatno zvučalo. Načuo sam nešto da je dozvoljena gradnja sada... bla-bla.. ali ne znam ništa tačno.
Jednu koja je isto tako završila možeš videti u Futogu pored samog puta. Čovek ju je koristio za pumpu za vodu. Ali, nakon toliko godina, rotora više nema. Ostao je samo stub.
Ljudi misle da se takvom vrstom generatora zamenjuje izvor električne struje u kući. Međutim, to nije tačno. Vetrenjača se gradi sa stabilizatorima itd, ali i pored toga, snaga vetra, njegovo trajanje, napon... nisu isti u vremenu. Zato se vetrenjača priključuje na vod koji ti sa bandere ulazi u kuću. Tako da ti strujom od elektrodistribucije stabilizuješ ovu sa vetrenjače.
Primer: ako vetrenjača proizvodi manje od tvojih zahteva, tvoj strujomer ide napred, ali sada sporije nego ranije, jer vetrenjača pomaže elektro distribuciji. Ako trošiš tačno onoliko koliko vetrenjača proizvodi, onda sat miruje. A ako vetrenjača generiše više nego što ti je potrebno (noću obično), strujomer ide unazad! Dakle ušteda struje je oggggggromna.
Ja ne znam da li je ovo klasičan pristup, ali ja sam tako radio i stvar radi idealno.
Ako želiš odvojen sistem, to će jako teško raditi konstantno. Ali u zavisnosti od lokacije, hoće prilično lepo.
Nakon nekih malih instrukcija, jedan prijatelj radio-amater u Karlovcima, iznad Stražilova je napravio jednu... čovek je koristio delove od bicikla... šta dalje da kažem. I radila je lepo, za svetlo, TV, radio ili punjenje akumulatoa, pošto gore struje nema. Počupao ju je vetar nakon više od 10 godina, pa ju je popravljao... a vetrenjača je piš živi.
Sagraditi je nije lako, ako hoćeš veliko iskorišćenje, jer onda mora biti velika. Ova koju sam radio je bila na stubu (čovek je maznuo negde metalnu banderu od 9m), a prečnik je bio 6m, sa 8 lopatica. Koristili smo menjač od "Fiće", kako bi se redukovali obrtaji i usporavala osovina ako dune jači vetar. Ovo se obično rešava elisama sa promenljivim korakom, ali... zemlja Srbija (možda bi ovo "srbija" trebalo pisati malim slovom).
Što se tiče samog generatora, koristio sam asinhrone motore. Mada, u Zastavi (popularni "kec"), alternator košta 2000din, proizvodi 12v i čitavih 45A!!! Ovim možeš dobiti nekoliko kW na 220VAC nakon pretvaranja, ali treba grdosija da ga vrti.
Materijal je bio čista bravarija

Dakle metalne cevi, kojih ima na sve strane. Karbon, staklena vlakna... sve je to poznato, ali košta neverovatno mnogo. Čak sam radio projekat u poslednje vreme generatora u koji sam želeo ubaciti neodimijumske magnete (NeFeBr, da ne davim sa hemijom puno). Ovo su najjači poznati magneti... čak su i opasni po zdravlje, ali... opet ja odoh u neku treću temu.
Sa ovim magnetima, iskorišćenje bi bilo neverovatno. Generator mali kao pesnica, imao bi kilovate struje. Ali, finansije, finansije...

Ili da citiram svog pesnika: mnogo teo, mnogo započeo

Raspisah se ja, a samo sam zagrebao površinu teme

Haj pozdrav!
